Izmjene poreznih propisa koje stupaju na snagu 1. siječnja 2024. utjecat će na mnoga poduzeća.
Proučite važnije izmjene u propisima vezanima za porez na dohodak, porez na dobit i porez na dodanu vrijednost koje su objavljene tijekom 2023. godine, a u najvećem dijelu stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine.
Pregled izmjena poreznih propisa
- Porez na dohodak
- Porez na dobit
- Porez na dodanu vrijednost
- Izvješće o informacijama o porezu na dobit (Public CbCR)
Porez na dohodak
- Ukida se prirez porezu na dohodak na sve vrste dohotka.
- Stope poreza na dohodak (dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim) određuju jedinice lokalne samouprave. Porezne stope mogu se kretati u sljedećim rasponima:
- Povećavaju se stope poreza na dohodak na konačne dohotke pa se dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje stopama od 12 %, odnosno 24 %, dohodak od kapitala stopama od 12 %, 24 % ili 36 %, a drugi dohodak koji se smatra konačnim stopama od 10 %, 20 % ili 36 %, ovisno o pojedinoj vrsti dohotka. Na primjer, umjesto dosadašnje stope od 10 % (uvećane za prirez porezu na dohodak), kod oporezivanja primitaka po osnovi kamata ili dividende, obveza poreza na dohodak utvrđivat će se primjenom stope od 12 % (bez prireza porezu na dohodak).
- Ukida se pojam osnovice osobnog odbitka pa sada osnovni osobni odbitak iznosi 560 eura mjesečno, a iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji/djecu rastu kao rezultat povećanja osobnog odbitka.
- Prag godišnje porezne osnovice prema kojoj se godišnji porez na dohodak plaća po nižoj poreznoj stopi povećava se s iznosa od 47.780 eura na 50.400 eura, odnosno s 3.982 eura na 4.200 eura na mjesečnoj razini.
- Napojnice isplaćene u iznosu većem od propisanog iznosa od 3.360 eura godišnje smatrat će se konačnim drugim dohotkom oporezivim po stopi od 20 %.
- Izjednačava se porezni tretman dodjele/opcijske kupnje dionica i poslovnih udjela.
- Kamate i kapitalni dobitak ostvaren od ulaganja u dužničke vrijednosne papire koje je izdala Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne samouprave su neoporezivi.
Porez na dobit
- Određeni iznosi se zaokružuju na cijele brojeve u korist poreznih obveznika (npr. prag za utvrđivanje dugotrajne imovine bit će 665 eura, a prag za primjenu snižene stope poreza na dobit od 10 % iznosit će 1 milijun eura ostvarenih prihoda).
- Donesene su dodatne odredbe o poreznom tretmanu troškova donacija, u skladu s kojima se donacije do 2 % prihoda prethodne ili tekuće godine smatraju porezno priznatim troškom (do sada je referentna vrijednost bio samo prihod prethodne godine).
- Uvedene su izmjene u okviru odredbi o porezu po odbitku, koje su u primjeni već od 12. listopada 2023. godine:
- ukinut je porez po odbitku na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja te na revizorske usluge
- stopa poreza po odbitku na dividende, kamate, autorske naknade, nastupe inozemnih izvođača te na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge povećana je s 20 % na 25 % ako je primatelj uplate subjekt iz zemlje koja je navedena na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe
- primjena izuzeća od plaćanja poreza po odbitku kod primjene EU-ove Direktive o oporezivanju isplata kamata i autorskih naknada između povezanih društava različitih država članica bit će moguća čak i ako u trenutku plaćanja nije ispunjen propisani uvjet minimalnog držanja dionica/udjela u neprekinutom razdoblju od 24 mjeseca, pod uvjetom da porezni obveznik dostavi odgovarajuće jamstvo Poreznoj upravi (do sada je to bilo moguće samo za dividende)
- proširena je mogućnost primjene odredbi u pogledu izuzeća od plaćanja dividendi/udjela u dobiti, kamata i autorskih naknada na temelju EU-ovih direktiva na društva koja su porezni rezidenti Europskog gospodarskog prostora (Island, Norveška i Lihtenštajn), a prijedlogom izmjena Pravilnika i na Švicarsku Konfederaciju.
- Rok za podmirenje porezne obveze bit će zadnji dan roka za podnošenje porezne prijave. Dakle, za porezne obveznike kojima porezna godina ističe 31. prosinca 2023. rok za plaćanje poreza po prijavi poreza na dobit bit će 30. travnja 2024. godine bez obzira na to kada je porezna prijava predana.
Porez na dodanu vrijednost
- Mijenjaju se opće odredbe o ispravku porezne osnovice u slučaju opoziva isporuka, naknadnih popusta i nenaplativih potraživanja u odnosima između poreznih obveznika.
- Ranije je bilo propisano da isporučitelj može ispraviti osnovicu PDV-a pod uvjetom da kupac ispravi pretporez i o tome isporučitelja obavijesti pisanim putem ili da kupac pisanim putem potvrdi da nema pravo na odbitak pretporeza.
- Prema izmjenama Zakona dovoljno je da isporučitelj obavijesti kupca o ispravku (smanjenju) svoje osnovice za obračun PDV-a i obveze plaćanja PDV-a (dok kupac istovremeno ima obvezu ispravka svog pretporeza). Time se isporučiteljima olakšava ispravak osnovice za obračun PDV-a i obveze plaćanja PDV-a jer ispravak više ne ovisi o volji druge strane da provede ispravak pretporeza i o tome pisanim putem obavijesti isporučitelja.
- Ovo značajno pojednostavljenje vrijedi za sve navedene slučajeve zbog kojih je moguće naknadno smanjenje porezne osnovice. Međutim, u slučaju nemogućnosti naplate, osim obaveze isporučitelja da obavijesti kupca (dužnika) o tome da je ispravio poreznu osnovicu propisani su i drugi uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi isporučitelj u tom slučaju imao pravo na ispravak porezne osnovice. Tako je smanjenje porezne osnovice moguće samo u slučaju nemogućnosti naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine. Takav porezni obveznik može provesti umanjenje porezne osnovice u roku od šest mjeseci od dana nastanka prava na umanjenje, ako je obavio radnje u svrhu naplate dospjelog potraživanja i to može dokazati (pokrenut je ovršni postupak, dospjela potraživanja su utužena na sudu, itd.). Ove odredbe su, nažalost, nedovoljno jasne u pogledu samog nastupanja prava na umanjenje s obzirom na to da postoje dva uvjeta (protek roka od godine dana i poduzimanje radnji u svrhu naplate).
- Porezni obveznik mora u posebnom obrascu, u roku za predaju prijave PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je ispravak proveden, obavijestiti Poreznu upravu da je ispravio osnovicu za obračun PDV-a i obvezu plaćanja PDV-a. Naravno, ako je porezni obveznik nakon smanjenja porezne osnovice djelomično ili u cijelosti ipak naplatio isporuku, dužan je za odgovarajući iznos povećati poreznu osnovicu i platiti odgovarajući iznos PDV-a.
- Dodane su i odredbe koje vrijede za kupce u prethodno navedenim slučajevima. Tako je propisana obveza ispravka odbitka pretporeza ako je isporučitelj za tu isporuku ispravio (umanjio) svoju poreznu osnovicu i PDV. U slučaju smanjenja osnovice za obračun PDV-a zbog neplaćanja, ako kupac ne ispravi odbitak pretporeza, iako ga je isporučitelj obavijestio o ispravku svoje porezne osnovice i PDV-a, nadležna ispostava Porezne uprave zadužuje kupca za odgovarajući iznos korištenog odbitka pretporeza koji je bio dužan ispraviti, o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
- Također je izmijenjena odredba u vezi s ispravkom porezne osnovice i PDV-a kod povrata predujmova ako po uplati predujma nije došlo do isporuke. Propisano je isto postupanje kao i u slučaju opoziva isporuka ili naknadnih popusta.
- Za pružatelje platnih usluga na području EU-a (eng. „Central Electronic System of Payment” - „CESOP”) uvodi se obveza vođenja evidencije o primateljima plaćanja i plaćanjima u vezi s prekograničnim transakcijama s ciljem sprječavanja utaje PDV-a. Obveza vođenja evidencije odnosi se samo na platne usluge koje se obavljaju u vezi s prekograničnim plaćanjima. Plaćanje se smatra prekograničnim kada se platitelj nalazi u jednoj državi članici, a primatelj plaćanja se nalazi u drugoj državi članici, na trećem teritoriju ili u trećoj zemlji. Obvezu izvještavanja prema Poreznoj upravi ima pružatelj platnih usluga (najčešće na strani primatelja plaćanja, ali u određenim slučajevima je moguće i na strani platitelja).
- Napominjemo da bi, prema objavljenom prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika o PDV-u, trebalo biti još nekih manjih izmjena u području PDV-a. Izmjene bi se, između ostalog, odnosile na ispravak osnovice PDV-a (na strani isporučitelja) i na ispravak odbitka pretporeza (na strani kupca) u slučaju ispravka pogrešno izdanih računa, pri čemu bi postupak ispravka bio jednak onom propisanom u izmijenjenom Zakonu za slučajeve opoziva isporuka i naknadnih popusta.
Izvješće o informacijama o porezu na dobit (Public CbCR)
- Izmjenama Zakona o računovodstvu uvodi se primjena Direktive 2013/34/EU o obvezi podnošenja izvješća o informacijama o porezu na dobit (tzv. Public Country-by-Country Reporting Directive - Public CbCR). Cilj Direktive je povećanje porezne transparentnosti društava i dostupnost informacija o porezu na dobit po pojedinim jurisdikcijama javnosti.
- Uvodi se obveza objavljivanja informacija o porezu na dobit za poslovnu godinu koja je počela 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma. Izvješće se podnosi u roku od 12 mjeseci od kraja predmetne godine, a obveza se odnosi na:
- samostalne poduzetnike i krajnja matična društva čiji prihod, odnosno konsolidirani prihod, za prethodna dva uzastopna razdoblja prelazi 750 milijuna eura, a da pritom, osim poslovanja u Hrvatskoj, imaju bilo kakav oblik poslovanja ili stalnu poslovnu jedinicu izvan Republike Hrvatske.
- srednje i velike poduzetnike koji su ujedno društva kćeri pod kontrolom krajnjeg matičnog društva izvan Europske unije (EU),
- na podružnice čiji je neto prihod veći od 8 milijuna eura (ako krajnje matično društvo nema srednje ili veliko društvo kćer) i čije je matično društvo izvan EU.
- Obveza izvješćivanja za srednje i velike poduzetnike i njihove podružnice se ne primjenjuje ako je krajnje matično društvo ili samostalni poduzetnik sastavilo izvješće o informacijama o porezu na dobit te je ono javno objavljeno i besplatno dostupno u strojno čitljivom elektroničkom formatu na mrežnim stranicama krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika na najmanje jednom od službenih jezika EU, te ako su u izvješću navedeni naziv i sjedište društva kćeri ili naziv i adresa podružnice na koje se primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice.
- Obveza izvješćivanja se ne odnosi na kreditne institucije, s obzirom na to da su one podložne zasebnom izvješćivanju.
- Za propuste u izvješćivanju propisane su novčane kazne do 13.270 eura za pravnu osobu i do 2.650 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
- Ako je društvo podložno reviziji, revizor je dužan u revizorskom izvješću navesti je li za poslovnu godinu koja prethodi poslovnoj godini za koju su pripremljeni godišnji financijski izvještaji koji su predmet revizije objavljeno izvješće o informacijama o porezu na dobit.
Contact us
Ostanimo povezani:
